Životopis

Prof.dr.sc. Ferdo Bašić rođen je 1. siječnja 1945. u mjestu Broćanac, Republika Bosna i Hercegovina. Srednju poljoprivrednu školu završio je u Iloku 1963. godine.

Kao poljoprivredni tehničar službuje u Zemljoradničkoj zadruzi Selenča u Vojvodini od 1964. do 1965. godine. Dodiplomski studij smjer ratarstvo završava 1970. godine. Po završetku studija najprije službuje kao asistent u Zavodu za pedologiju na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, a zatim u Institutu za pedologiju i tehnologiju tla – Zagreb.

Poslijediplomski studij iz Tloznanstva završava 1974. godine na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima radi od 1973. do 1984. godine. Na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu doktorirao je 1984. godine. Od 1984. godine do umirovljenja 2010. god. djelatnik je Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Za asistenta je izabran 1984. na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenog suradnika i docenta, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika i izvanrednog profesora izabran je 1990. godine. U zvanje redovitog profesora izabran je 1996. godine a 2000. godine izabran je u trajno zvanje.

Umirovljen je 2010. god., a 2011. je odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlog Fakultetskog vijeća Agronomskog fakulteta izabran u počasno zvanje professor emeritus.

2011. god je dobitnik nagrade za životno djelo za cjelokupni znanstveno istraživački rad u području biotehičkih znanosti.

Znanstveni doprinos

Autor je ili koautor 731 znanstvenih i stručnih radova različitih kategorija;

• autorske knjige (24),
• uredničke knjige (6),
• poglavlja u knjizi (38),
• udžbenici i skripta (14),
• izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima (23),
• znanstveni radovi u jednako rangiranim časopisima (45),
• radovi u drugim časopisima (15),
• plenarna izlaganja (4),
• publicirana pozivna predavanja (2),
• znanstveni radovi u zbornicima međunarodnih skupova s recenzijom (75),
• radovi u zbornicima domaćih znanstvenih skupova, s recenzijom (47),
• nerecenzirani radovi u zbornicima domaćih znanstvenih skupova (10),
• sažeci u zbornicima skupova (54),
• neobjavljeni prilozi sa znanstvenih skupova (30),
• knjige u rukopisu (5),
• rukopisi iz projekta Opća pedološka karta (OPK) 1:50 000 (13),
• studije iz međunarodne suradnje (20),
• studije iz radova na području hrvatske (64),
• studije uređenja tala (13),
• stručni nalazi – ekspertize (15),
• oštećenja i projekt rekultivacije tala isplačnih jama plinskih i/ili naftnih bušotina (155),
• stanje onečišćenosti tala u krugu rafinerija, naftnih pogona i postrojenja (4),
• studija utjecaja na okoliš naftno rudarskih objekata na području županija (7),
• rekultivacija tala trajno napuštenih naftnih/plinskih bušotina i polja (2),
• mogućnosti utiskivanja otpada u napuštene bušotine (5),
• utjecaj puknuća naftno-plinskih cjevovoda na tlo (9),
• istraživanje posljedica izljeva nafte na tlo (4),
• trajno motrenje – monitoring tala na području utjecaja izvora emisije (15),
• evaluacija kvalitete visokih učilišta i programa (13).

U izradi navedenih radova uz njegovo javlja se još 269 suradnika - koautora iz praktički svih naših sveučilišnih i znanstvenih središta te 72 inozemna znanstvenika iz europskih zemalja, Afrike i SAD.

Četiri desetljeća svog znanstvenog, nastavnog i stručnog rada Prof. Bašić je posvetio poznavanju tla, gospodarenju tlom i zaštiti tog izuzetnog, višenamjenskog prirodnog dobra (resursa).

Tri su tematski odvojene, a međusobno povezane cjeline u njegovu istraživačkom opusu, s kojima je u nastavnom radu s brojnim naraštajima studenata u dodiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na Visokom gospodarskom učilištu – Križevci, Agronomskom, Rudarsko-geološko naftnom, Prehrambeno-biotehnološkom i Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu, studiju Mediteranske poljoprivrede u Splitu, Agronomskom fakultetu u Mostaru i Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu proučavao:

• poznavanje tla i njegove prostorne distribucije (pedokartografski rad),
• održivo gospodarenje tlom u agroekosustavu i zahvati kojim se ono privodi u stanje povoljno za uzgoj bilja, i
• zaštita tla u njegovim prirodnim, kompleksnim ulogama; kao supstrata za uzgoj bilja, kao ekološko-regulacijskog čimbenika u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima (prijemnik, akumulator i transformator tvari i energije, pročistač vode, regulator klime i izvor plinova staklenika), kao presudnog čimbenika za korištenje prostora i oblikovanje kulturnog krajobraza, čimbenika bioraznolikosti, i dr.

Kronološki gledano, najprije radi na epohalnom projektu hrvatskih tloznanstvenika – izradi Opće pedološke karte Hrvatske mjerila 1:50 000, u kojemu proučava genezu, važnije značajke i prikazuje prostornu distribuciju preko 600 000 ha tala pedosfere Hrvatske.
Taj rad označit će početak njegova znanstvenog opusa koji ga svrstava u red vrsnih poznavatelja tala Hrvatske.

Gospodarenjem tlom u poljoprivredi, zahvatima popravke fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tala i sustavima uzgoja bilja te istraživanjem oštećenja i djelotvorne zaštite tla kao izuzetnog nacionalnog blaga bavi se u dobro organiziranom i vođenom Zavodu za opću proizvodnju bilja, koji je ponikao na tradicijama poznate zagrebačke agroekološke škole akademika Mihovila Gračanina, koju su dosljedno nastavili poznati profesori Vladimir Mihalić i Anđelko Butorac.

Sudjelovao je u brojnim znanstvenim i stručnim projektima u zemlji i inozemstvu, voditelj je 7 domaćih i dva međunarodna znanstvena projekta. Premda mu je u 40–godišnjem znanstvenom djelovanju znanstveni opus vrlo je bogat i širok, u posebne mu se zasluge može ubrojiti:

• uvođenje u istraživačke programe i studij agronomije pitanja održivosti gospodarenja tlom i zaštite tla te sustava održivog gospodarenja i ekološke poljoprivrede,
• izrada klasifikacije oštećenja tala Hrvatske i afirmacija problema zaštite tla u znanstvenim krugovima i stručnoj javnosti,
• regionalizacija hrvatske poljoprivrede,
• iniciranje i izrada Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla Hrvatske od onečišćenja, a u njemu razradio granične vrijednosti sadržaja teških kovina i organskih onečišćenja u tlu po ugledu na zemlje našeg zemljopisnog okružja,
• jedan je od prvih hrvatskih znanstvenika koji ukazuje na probleme onečišćenja okoliša koje može uzrokovati konvencionalna poljoprivreda

Članstvo

Član je više domaćih znanstvenih i stručnih udruženja:

• Hrvatsko tloznanstveno društvo kojemu je bio utemeljitelj i prvi predsjednik,
• Hrvatsko ekološko društvo,
• Hrvatsko društvo za zaštitu voda i mora.

Od inozemnih znanstvenih udruženja član je:

• International Union of Soil Science,
• International Soil Tillage Research Organisation – ISTRO,
• European Society of Soil Conservation (ESSC).

Od utemeljenje (1997) do danas - član je Mreže Ureda za tlo EU (European Soil Bureau Network – ESBN), kao savjetodavnog tijela Europskog povjerenstva (European Commission - EC) za gospodarenje tlom i zaštitu tla, a 2009. god. izabran je u Izvršni odbor (Steering Committee) ESBN-a.

Nagrade

Za svoj rad dobio je prestižno priznanje – državnu nagradu za znanstveni rad na području biotehničkih znanosti za 2002. godinu te nagradu za životno djelo 2011. godine.

Sveučilište iz Gődőllőa, Mađarska izabralo ga je na prijedlog Poljoprivrednog fakulteta i Fakulteta za okolišne znanosti za počasnog savjetnika u lipnju 2006. godine.